Vanjska širina objekta
Vanjska širina predstavlja vanjsku dimenziju objekta mjerenu po zabatnoj strani objekta uključivo s debljinama vanjskih zidova (zabat - strana objekta gdje se pogledom vidi nagib krovne konstrukcije).
To je najčešće i kraća stranica objekta, ali ne mora biti.
| Mjerna jedinica | [m] metar |
| Primjer unosa | [10,21] ili [10.21] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Da |
Vanjska dužina objekta
Vanjska dužina (vanjska duljina) predstavlja vanjsku dimenziju objekta mjerenu po uzdužnoj strani objekta uključivo s debljinama vanjskih zidova.
To je najčešće i duža stranica objekta, ali ne mora biti.
| Mjerna jedinica | [m] metar |
| Primjer unosa | [32,46] ili [32.46] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Da |
Visina objekta do strehe
Visina objekta predstavlja dimenziju objekta mjerenu od poda objekta do strehe objekta odnosno do vrha vertikalnog zida objekta.
To je najčešće i visina vanjskog zida na uzdužnoj strani objekta.
| Mjerna jedinica | [m] metar |
| Primjer unosa | [3,25] ili [3.25] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Da |
Raster primarnih nosača
Raster primarnih (glavnih) nosača predstavlja tlocrtnu osnu udaljenost između dva susjedna glavna nosača koja su predmet statičkog proračuna - korisno ukoliko računamo primarne nosače na objektu ravninskim programima (2D). Ukoliko navedeno polje postavimo na [5.00] m sva prikazana djelovanja će se prikazati po jednici dužine tog konstruktivnog elementa (po m1 tog nosača).
Primjer: Ako je neko vertikalno djelovanje na krovnu plohu intenziteta 1.25 kN/m2 krovne plohe te ako je međusobni razmak (raster) glavnih nosača 3.00 m onda je jačina tog djelovanja po m1 tog nosača u ravninskom 2D sustavu 1.25 × 3.00 = 3.75 kN/m1.
Ukoliko se ne računaju nikakvi specifični elementi konstrukcije te nije potreban izlaz u kN/m1 predmetne konstrukcije ili ako se računa konstrukcija u 3D tada se preporuča ovo polje postaviti na [1.00]. Na taj način prikazani rezultat između kN/m1 i kN/m2 daje iste vrijednosti odnosno polje raster ne utječe na izračun djelovanja.
| Mjerna jedinica | [m] metar |
| Primjer unosa | [5,00] ili [5.00] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Da |
Nadmorska visina
Nadmorska visina objekta (apsolutna visina, altituda) je visina podnožja objekta iznad zemlje u odnosu na prosječnu visinu mora.
Prosječne nadmorske visine gradova/područja:
| Bjelovar: | 135 | m.n.m. |
| Delnice: | 696 | m.n.m. |
| Đakovo: | 111 | m.n.m. |
| Đurđevac: | 121 | m.n.m. |
| Gospić: | 656 | m.n.m. |
| Imotski: | 435 | m.n.m. |
| Karlovac: | 112 | m.n.m. |
| Knin: | 220 | m.n.m. |
| Koprivnica: | 149 | m.n.m. |
| Kutina: | 149 | m.n.m. |
| Lipik: | 153 | m.n.m. |
| Mrkopalj: | 824 | m.n.m. |
| Našice: | 157 | m.n.m. |
| Ogulin: | 343 | m.n.m. |
| Osijek: | 94 | m.n.m. |
| Otočac: | 459 | m.n.m. |
| Pazin: | 291 | m.n.m. |
| Petrinja: | 106 | m.n.m. |
| Požega: | 164 | m.n.m. |
| Psunj: | 982 | m.n.m. |
| Rijeka: | 120 | m.n.m. |
| Sinj: | 308 | m.n.m. |
| Sisak: | 98 | m.n.m. |
| Sl. brod: | 96 | m.n.m. |
| Sljeme: | 988 | m.n.m. |
| Varaždin: | 173 | m.n.m. |
| Vinkovci: | 90 | m.n.m. |
| Virovitica: | 122 | m.n.m. |
| Vukovar: | 108 | m.n.m. |
| Zagreb: | 122 | m.n.m. |
| Mjerna jedinica | [m.n.m.] metara nad morem |
| Primjer unosa | [120,65] ili [120.65] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Da |
Dužina strehe na lijevoj strani objekta
Dužina (duljina) strehe predstavlja tlocrtnu udaljenost vanjskog ruba strehe od pripadajućeg vanjskog ruba zida.
| Mjerna jedinica | [m] metar |
| Primjer unosa | [0,75] ili [0.75] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Ne |
Dužina strehe na desnoj strani objekta
Dužina (duljina) strehe predstavlja tlocrtnu udaljenost vanjskog ruba strehe od pripadajućeg vanjskog ruba zida.
| Mjerna jedinica | [m] metar |
| Primjer unosa | [0,75] ili [0.75] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Ne |
Dužina strehe na južnom zabatu objekta
Dužina (duljina) strehe predstavlja tlocrtnu udaljenost vanjskog ruba strehe od pripadajućeg vanjskog ruba zida.
| Mjerna jedinica | [m] metar |
| Primjer unosa | [0,50] ili [0.50] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Ne |
Dužina strehe na sjevernom zabatu objekta
Dužina (duljina) strehe predstavlja tlocrtnu udaljenost vanjskog ruba strehe od pripadajućeg vanjskog ruba zida.
| Mjerna jedinica | [m] metar |
| Primjer unosa | [0,50] ili [0.50] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Ne |
Nagib krovne plohe lijevo
Nagib krovne plohe predstavlja kut koji zatvara horizontalna ploha poda i kosa krovna ploha, mjeren uvijek pozitivno.
Za unos se koriste decimalni stupnjevi sa dvije decimale. Stupnjeve, minute i sekunde treba prije unosa pretvoriti u decimalne stupnjeve. Radijane treba prije unosa pretvoriti u decimalne stupnjeve.
Primjer: 0,35rad (radiana) => 22,281g (gradi) => 20°3'0" (stupnjeva minuta sekundi) => 20,05° (decimalnih stupnjeva).
| Mjerna jedinica | [°] stupanj (decimalni) |
| Primjer unosa | [22,25] ili [22.25] |
| Mogući unos | 0,25 - 89,75 |
| Obavezan unos | Da (ukoliko je omogućeno zbog tipa krovne plohe) |
Nagib krovne plohe desno
Nagib krovne plohe predstavlja kut koji zatvara horizontalna ploha poda i kosa krovna ploha, mjeren uvijek pozitivno.
Za unos se koriste decimalni stupnjevi sa dvije decimale. Stupnjeve, minute i sekunde treba prije unosa pretvoriti u decimalne stupnjeve. Radijane treba prije unosa pretvoriti u decimalne stupnjeve.
Primjer: 0,35rad (radiana) => 22,281g (gradi) => 20°3'0" (stupnjeva minuta sekundi) => 20,05° (decimalnih stupnjeva).
| Mjerna jedinica | [°] stupanj (decimalni) |
| Primjer unosa | [22,25] ili [22.25] |
| Mogući unos | 0,25 - 89,75 |
| Obavezan unos | Da (ukoliko je omogućeno zbog tipa krovne plohe) |
Stalno opterećenje - G
Stalno opterećenje (en: Dead load, de: Ständige last) obuhvaća vlastitu težinu konstrukcije i svih nepokretnih dijelova koji se nalaze na konstrukciji, dakle opterećenja od pokrova, štafli, vjetrovnih spregova i slično.
Detaljnije možete pročitati na stranici pomoć o normi EN 1991.
| Oznaka u programu | G |
| Mjerna jedinica | Pokrov, vjetrovni spregovi i dr.: [kN/m2] kilonewton po kvadratnom metru; Sekundarni nosači (štafle, letve, sekundarci): [cm] centimetar, [kN/m2] kilonewton po kvadratnom metru |
| Primjer unosa | [0,35] ili [0.35] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Da |
Opterećenje snijegom - S
Opterećenje snijegom odnosno djelovanje snijega na konstrukciju (en: Snow load, de: Schneelast) spada u promjenjiva opterećenja te obuhvaća djelovanje snijega.
Smjer djelovanja: Vertikalno na tlocrtnu krovnu površinu (i kao sila za snijeg na snjegobranima i snijeg koji visi na rubu krova). Opterećenje snijegom djeluje vertikalno i odnosi se na horizontalnu projekciju površine krova, te se odnosi na snijeg koji je prirodno napadao.
U slučaju snijega na snjegobranima (Fs), snjegobrani se dijele na dvije vrste:
- linijski/točkasti snjegobrani koji su montirani u više paralelnih osi, paralelnih sa strehom krova, pokrivenošću po cijeloj krovnoj plohi i
- linijski/točkasti snjegobrani koji su montirani u jednoj osi paralelnoj sa strehom krova, neposredno u njenoj blizini.
Horizontalni razmak snjegobrana predstavlja međusobnu udaljenost snjegobrana os-os (slučaj 1.) ili horizontalnu udaljenost snjegobrana do ruba strehe (slučaj 2.).
Detaljnije o možete pročitati na stranici pomoć o normi EN 1991.
| Oznaka u programu | S |
| Mjerna jedinica | Snijeg, Sk, područje: [kN/m2] kilonewton po kvadratnom metru; Snijeg što visi preko ruba krova (Se): [koeficijent], [kN/m1] kilonewton po dužnom metru |
| Primjer unosa | [1,25] ili [1.25] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Da |
Opterećenje vjetrom - W
Opterećenje vjetrom odnosno djelovanje vjetra na konstrukciju (en: Wind load, de: Windlast) spada u promjenjiva opterećenja te obuhvaća djelovanje vjetra.
Smjer djelovanja: Kvazistatički pritisak koji djeluje okomito na površinu objekta (i tangencijalno kao sila trenja niz površinu objekta).
Područje i Vref,0 su definirana prema geografskom položaju objekta. Koeficijent izloženosti, Regija i Ce(z) definira se prema kategoriji zemljišta, regiji i odgovarajućim parametrima. Koeficijent vanjskog tlaka (Cpi) Omogućene su tri opcije pozitivnog/negativnog koeficijenta koje se najčešće upotrebljavaju:
- +0,80 / -0,50 - za zatvorene građevine s unutarnjim pregradama (najnepovolniji slučaj)
- +0,25 / -0,25 - za jednoliku raspodjelu otvora u građevina približno kvadratnog tlocrta
- +0,20 / -0,30 - ukoliko nije moguće precizno odrediti površinu otvora
Sila trenja je izuzetno bitna kod elemenata i konstrukcija kod kojih vjetar djeluje uzduž velikih površina. Odvojeno definirana (krov i zid) ovisno o tome na koju plohu djeluje i o 'hrapavosti' te plohe.
Detaljnije možete pročitati na stranici pomoć o normi EN 1991.
| Oznaka u programu | W |
| Mjerna jedinica | Vjetar: [kN/m2] kilonewton po kvadratnom metru; Sila trenja vjetra po plohi: [kN] kilonewton; Koeficijent izloženosti, Regija, Ce(z): [koeficijent] |
| Primjer unosa | [0,45] ili [0.45] |
| Mogući unos | 0.01 - ∞ |
| Obavezan unos | Da |
Tip krovne konstrukcije
Krovna konstrukcija može biti izvedena kao:
- dvostrešni krov - dvije kose krovne plohe odvojene sljemenom, međusobno istog ili različitog nagiba
- jednostrešni krov - jedna kosa krovna ploha
- ravni krov - jedna ravna horizontalna krovna ploha
| Primjer unosa | [Dvostrešni] |
| Mogući unos | [Dvostrešni] ili [Jednostrešni] ili [Ravni] |
| Obavezan unos | Da |
Norma
Trenutno su u Republici Hrvatskoj važeće dvije norme vezane za izračun vanjskih djelovanja koje se do kraja 2010. godine mogu paralelno koristiti prema proizvoljnom odabiru projektanta.
U Opterećenjima se mogu odabrati sljedeće norme:
- HRN - zastarjela norma naslijeđena iz JUS-a nastalog '70-tih do '90-tih godina. Može se upotrebljavati najkasnije do 31.12.2010.
- HRN EN 1991 - nova hrvatska norma zasnovana na Eurokodu 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije.
- HRN EN 1991-1-1 - djelovanje na konstrukcije - prostorne težine, vlastita težina i uporabna opterećenja
- HRN EN 1991-1-3 - djelovanje na konstrukcije – opterećenje snijegom
- HRN EN 1991-1-4 - djelovanje na konstrukcije – opterećenje vjetrom
| Primjer unosa | [HRN] |
| Mogući unos | [HRN EN 1991] ili [HRN] |
| Obavezan unos | Da |
Djelovanje vjetra po plohama objekta
Zasebni prozor naziva "Detaljni prikaz ploha vjetra na sve strane objekta" prikazuje grafički i numerički silu djelovanja vjetra na pojedinu plohu objekta ovisno o smjeru djelovanja vjetra gledano tlocrtno na objekt. Navedeni prozor se pojavljuje samo u slučaju odabira EN norme i djelovanja vjetra.
- Wmax numerički stupac - označava 'pritiskujući' tlak vjetra (kN/m2) dobiven algebarskim zbrojem
- We i Wi-, Wmin numerički stupac - označava 'sisući' tlak vjetra (kN/m2) dobiven algebarskim zbrojem We i Wi+,
- Cpe numerički stupac - označava koeficijent tlaka vjetra (bezdimenzionalna veličina); Cpe - eksterni (vanjski); Cpi - interni (unutarnji).
Kote na crtežu iznad tlocrta su prikazane u dve "veličine":
- = kao dužina vertikalne projekcije kose krovne površine na horizontalnu površinu. Dakle, horizontalne dužine pojedinih ploha. Nije stvarna dužina!
- < kao dužina kose krovne plohe mjerene po njenom nagibu. Stvarna dužina pojedine plohe kada bi se mjerila po kosini krovne plohe.
Analiza opterećenja
Zasebni prozor naziva "Analiza opterećenja" prikazuje tekstulani oblik analize opterećenja pripremljen za umetanje u statički proračun kao njegov početni dio. Analiza konstrukcije je također najčešće obuhvaćena opisom.
Analiza opterećenja je sastavni dio svakog statičkog proračuna i u njoj se nalaze podaci poput: osnovni podaci o građevini i položaju građevine, statički sistem (statički model), kombinacije opterećenja, izd. Nadalje se u analizi opterećenja definiraju sva vanjska i druga mjerodavna opterećenja (stalno, promjenjivo (snijeg, vjetar), izvanredno...) i njihove utjecajne površine. Također se tu razmatraju svi elementi koji posredno ili neposredno utjeću na promatranu konstrukciju. Analiza opterećenja bi trebala odrediti i mjerodavna opterećenja.
U programu Opterećenja imate mogućnost selektivnog prikaza i ispisa. S lijeve strane Analize opterećenja se nalazi vertikalni prostor sa pojedinim elementima prikaza i mogućnošću odabira. Uključivanjem ili isključivanjem nekog elementa definirate njegov prikaz i ispis.
Poljem 'Označi' su vam dana tri tipska predloška sa kojima možete brzo odabrati neki sistem prikaza (standardno - najčešći elementi su označeni, minimalno - samo osnovne stvari su označene, sve - sve je označeno).
Također ako želite da zapamti vaš predložak (čak i nakon gašenja programa), označite željene elemente i snimite ih pritiskom na bliži gumb 'Snimi'. Odnosno ako želite izbrisati svoj snimljeni 'Predložak' snimite praznu listu (nijedan element označen). Ako nemate snimljen vlastiti predložak Analiza opterećenja će se uvijek otvoriti na predlošku 'standardno'.
Sastavni dio Analize čini i lokacija građevine (ovo polje se ne može trajno snimiti) te polja 'Sjedište' - sjedište tvrtke i 'Projektant' (ova dva polja se mogu trajno snimiti, čak i nakon gašenja programa, pritiskom na bliži gumb 'Snimi').
Prilikom eventualnog ispisa vas Opterećenja prvo pitaju za podešavanje dimenzije papira (A4 - standardni format papira) i za margine ukoliko ih želite promijeniti te nakon toga u sljedećem dijalogu za odabir printera i konačni ispis. Analizu opterećenja također možete i spremiti na disk u obliku .rtf datoteke.
Napomena: Decimalna oznaka [,] ili [.] ovisi o jezičnim postavkama u Windowsima. Preporuka je da se za unos brojeva i decimalnog znaka koristi numerički dio tipkovnice i decimalna oznaka sa tog dijela tipkovnice.